Arhiva autora Jadranko Žutić

Kontakt

Za sve tehničke upite oko web stranice možete koristiti formu:

Suhozidi

Suhozidi su upečatljiv spomenik teškog života i golemog truda ljudi našeg otoka, nastali krčenjem teško obradivih površina i vještim slaganjem. Svojim oblicima, površinom, izgledom i namjenom, jedan su od najreprezentativnijih primjera pučkog autohtonog graditeljstva. Suhozidi su podignuti kao prirodne granice između ograda, visoki dovoljno da ih ovce ne mogu preskočiti, snažni da ih bura ne može srušiti. Predstavljaju važno stanište za gmazove, ptice i male sisavce. Razveselit će vas prizor kad za vrijeme vrelog sunčanog podneva ugledate cijelo stado ovaca kako se odmara u hladu pod suhozidom. U nedostatku stabala u nepreglednom kamenjaru, suhozid je njihovo jedino utočište za predah od vrelih ljetnih temperatura. Uz suhozide pozornost privlače i ovčje nastambe tzv. torovi ili jare. Suhozidi predstavljaju važan element krajobraza i dio su bogatog kulturnog nasljeđa Hrvatske.

Biciklizam

Staze

Od ukupno 14 staza koje presjecaju otok Pag, 4 biciklističke staze nalaze se na području općine Povljane. Turistička zajednica Zadarske županije u suradnji s Turističkim zajednicama otoka Paga pripremile su za vas dragi gosti, mape biciklističkih staza otoka Paga. Dragi biciklisti rekreativci,sportaši i svi vi kojima je “Zdrav duh u zdravom tijelu” stil života i jedan od motiva odmora,dođite u naš Turistički ured Povljana po svoj primjerak i uživajte u našim stazama.

br. 4.
Staza “Ptica” Veliko blato
br. 5.
Staza “Smokvica”
br. 6.
Staza “Prutna”
br. 7.
Staza “Rt Dubrovnik”

Staza “Ptica” Veliko blato

Na samom izlazu iz Povljane vodi vas izraziti atraktivna staza za sve kategorije, asfaltirana, uska i slabo prometna cesta. Vožnja vas dovodi do područja ornitološkog rezervata ”Veliko blato” (kako biste razgledali ljepote rezervata, potrebno je kupiti ulaznice u Turističkom uredu u Povljani). Izlaz staze je na 5,5 km od mjesta Vlašići. Prije Vlašića skretanje desno vodi vas u Smokvicu i na izlaz staze “Smokvica”.

» duljina staze 5 700 m» za sve vrste bicikala» uska asfaltna cesta» visinska razlika 35 m

Staza “Smokvica”

Nakon 1 km od Povljane prema uvali Stara Povljana, na raskršću kod kapelice skrenite lijevo.Skretanje desno odvelo bi vas na stazu “Prutna”. Staza počinje zemljanim putem do prekrasne uvale Stara Povljana,vodi vas dalje preko nepristupačnog terena i oštrog kamenja. Ova staza zahtjeva veću izdržljivost kako vas tako i za bicikle. Staza završava u mjestu Smokvica.

» duljina staze
7 000 m
» za bicikle:
mtb
» visinska razlika
56 m
» 0 – 3000 m
makadam
» 3 000 – 5 500m
oštro kamenje
» 5 500– 6 930m
zemljani put

Staza “Prutna”

Nakon 1 km. Od Povljane prema uvali Stara Povljana,na raskršću kod kapelice skrenite desno. Staza počinje asfaltnom cestom kroz polja,slijedi lagani uspon. Vozite se cijelo vrijeme kamenim okolišem po samom vrhu poluotoka Prutna. S lijeve strane pruža se prekrasan pogled na uvalu Stara Povljana,s desne strane gledate na povljanski kanal i otok Vir.

» duljina staze
7 600 m
» za bicikle
mtb, trekking, ….
» visinska razlika
45 m
» 0 – 1 500 m
zemljani put sa kamenjem
» 1 500 – 7 600 m
oštro kamenje

Staza “Rt Dubrovnik”

Na kraju naselja Dubrovnik započinje prvi dio staze uz obalu kroz šumarak na čijem se rubu nalazi plaža. Uz prekrasnu plažu nalazi se i ljekovito blato “Segal”. Naići ćete na vrata koja je potrebno zatvoriti. Po stazi pokrivenoj oštrim kamenjem počinje lagani uspon. Sa vrha staze pruža se prekrasan pogled na Košljunski zaljev s desne strane. Bez obzira na težinu staza nije preduga. Za svaki slučaj potrebne su rezervne zračnice jer oštro kamenje i trnje mogu lako probušiti gume. Zadnji dio staze vodi pored pastirskih kućica i torova. Izlaz staze je na cesti za Povljanu koja se nalazi na 1 km, a na 400 m udaljenosti je i staza “Ptica” Veliko blato.

» duljina staze
4 800 m
» za bicikle
mtb, trekking, ….
» visinska razlika
16,4 m
» 0 – 1 700 m
zemljani put sa kamenjem
» 1 700 – 4 800 m
makadamski put ( oštro kamenje )

Surfanje

Istraživanja su pokazala kako na Pagu vjetrovi pušu čak 350 dana u godini. Tijekom ljeta se u toku dana izmjenjuje nekoliko vjetrova: oko tri sata poslije podne puše lagani vjetar poznatiji kao maestral koji je pogodan za surfanje, posebice za one koji nisu skloni brzim vožnjama i vratolomijama.

U kasnijim poslijepodnevnim satima maestral se pojačava, pa je tada moguće i brže surfati. Nešto jači i hladniji vjetar koji puše sa sjevera je burin – ljeti je ugodniji, a i omogućava brže surfanje.

Tenis

Terasa caffe bara “AS”

Smješten između mjesne luke i plaže Mali Dubrovnik, nalazi se caffee bar ”AS” u čijem sklopu je i reprezentativni tenis teren. Teren je pogodan i za noćno igranje. U opuštajućem ambijentu, tik uz more s pogledom na cjelu povljansku uvalu, zaigrajte tenis i opustite se na lijepoj terasu caffee bara “AS”

Veliko Blato – ornitološki rezervat

Ornitološki rezervat Veliko BlatoVeliko blato, pogotovo otkad je zaštićeno kao ornitološki rezervat, predstavlja pravo utočište mnogobrojnih močvarica, naročito u vrijeme njihova gniježđenja, selidbe i zimovanja. Duljina močvarnog staništa je oko 2 km i prosječna širina oko 1,2 km. Sjeverni dio je okružen trskom ( Phragmites communis ), koja je osobito lijepo razvijena na sjeveroistočnom dijelu blata. Uz trsku ima nekoliko vrsta šeševa ( Carex sp.), sitova ( Juncus acutus, J. conglomeratus, J. maritimus) i drugih močvarnih vrsta ( Scirpus sp., Sparganium erectum i dr.). Uz rub depresije su livade koje povremeno u proljeće i jesen budu poplavljene Južna strana blata je okružena kamenjarom s mjestimično razvijenim kamenjerskim vrstama biljaka ( Salvia officinalis, Helychrisum italicum, Euphorbia spinosa,

 Inula candida, Stachis salviaefolius i dr.). Ovdje se redovito mogu vidjeti crna liska (Fulica atra), mali gnjurac (Tachybatus ruficollis), ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), siva čaplja (Ardea cinerea), bijela čaplja (Egretta alba), bukavac (Botaurus stellaris), ibis (Plegadis falcinellus), patka njorka (Aythya nyroca), bijela zličarka (Platalea leucorodia), a posebnost je gniježđenje patke kreketaljke (Anas strepera), eje livadarke (Circus pygargus), velike ševe (Melanocorypha calandra) koje su ugrožene u europskim razmjerima, a u Hrvatskoj vrlo rijetke i malobrojne gnjezdarice Takvo očuvano močvarno područje je danas prava rijetkost pogotovo zbog sve veće ugroženosti močvarne ornitofaune i nestanka močvarnih biotopa u cijeloj Europi. Među svim tipovima staništa u Europi, močvarna su staništa zasigurno ptičjim svijetom najbogatija i najraznolikija. 

Veliko blato je važna postaja u našoj turističkoj ponudi za promatrače ptica i sve popularniji bird watching jer u ornitološkom rezervatu postoje izuzetne pogodnosti za takav oblik rekreacijskog turizma koji se zasniva na obilasku lokaliteta, promatranju ptica i fotografiranju. U rezervatu je postavljena promatračnica za promatranje ptica i informativna tabla. Veliko BlatoVeliko BlatoVeliko Blato Stručnjaci su na području Velikog blata zabilježili 143 vrste ptica, izradili Popis ( check-listu ) ptica i istaknuli najpogodnije dekade u pojedinoj sezoni za promatrače ptica, kao i vrste ptica koje u tom razdoblju promatrači mogu promatrati. 

U planu je izrada prospekta o pticama na Velikom blatu. Osim Velikog blata na otoku Pagu još postoje i Malo blato u blizini Velikog i Kolansko blato u Općini Kolan. Sva tri područja su proglašena ornitološkim rezervatima. Za razgledavanje Ornitološkog rezervata Veliko blato potrebno je kupiti ulaznice u Turističkom uredu u Povljani. U Turističkom uredu također se izdaju i dozvole za slatkovodni ribolov. Ovisno o potrebi moguće je kupiti dozvolu za dnevni ili tjedni ribolov. Ulaskom u zaštićeno područje uživajte u njegovoj ljepoti i za sobom ne ostavljajte tragove koji bi je mogli narušiti.

Ljekovito blato

Ljekovito blato “Segal”

Jezero “Segal”Zapadno od Povljane, uz plažu Dubrovnik u okruženju borove šume, nalazi se jezero ”Segal” sa muljevitim sedimentom. Prirodni ljekoviti činitelj kao što je peloid, uz sunce, more i čisti zrak, povoljno djeluje na očuvanje i unaprijeđenje zdravlja, poboljšanje kakvoće života, te na sprečavanje i liječenje različitih bolesti te na oporavak od istih. Ljekoviti peloid pogodan je za liječenje degenerativnih oboljenja, reumatskog artritisa i kožnih oboljenja. Često se koristi kao oblog za trbuh i predio bubrega kod bolesti probavnog trakta, bolesti reproduktivnih i mokraćnih organa. Koristi se kod reumatskih oboljenja udova kao oblog i premaz za ruke,pojedine zglobove ili grupe velikih zglobova i kičmu. Poznato je da je prirodno blato dobro sredstvo za detoksikaciju. Pronađite svoje mjesto na plaži, na kamenu, pod borovima i prepustite se ugodnom i ljekovitom djelovanju povoljnih klimatskih, morskih i balneoloških čimbenika.

Arheologija

Lokalitet: Povljana s više nalazišta (otok Pag) Naselje: Povljana Grad/Općina: Povljana Projekt: Arheološki zemljovid Općine Povljana (zajednički projekt Arheološkoga muzeja u Zadru,Općine Povljana i Turističke zajednice u Povljani) Od konca travnja do početka lipnja i tijekom prosinca 2006, te kroz studeni i prosinac 2007. trajala su intenzivna rekognosciranja na većem dijelu Općine Povljana kao i sondažna istraživanja kod crkve Sv. Martina i na položajima Gomilica i Obatnice. Ovim prvim radovima učinjen je samo tek jedan korak, korak koji je dao veoma dobre rezultate. Prije naših radova na cijelom otoku Pagu Š. Batović je zabilježio petnaestak prapovijesnih gradinskih naselja od Luna do Dinjiške i mnogo više grobnih humaka. Zanimljivo je da je od svih zadarskih otoka najviše takvih humaka ima na otoku Pagu. To se potvrdilo i našim rekognosciranjima. Na području Općine Povljana dosad su bila evidentirana samo 2 nalazišta iz rimskog doba (Obatnice na rubu Povljanskoga polja i jedan položaj u moru na Prutni), a iz srednjeg vijeka 6 nalazišta (Stara Povljana, naselje i groblje, crkva Sv. Nikole i Sv. Martina, te još grobovi na položajima Belotine ograde, Gomilica i Grušna). Međutim našim pregledom otkriven je i zabilježen veći broj arheoloških nalazišta od kojih veći dio pripada prapovijesti. Ima pretpostavki za postojanje nekoliko gradinskih naselja, ali bez iskopavanja to se sa sigurnošću ne može utvrditi. Najstariji predmet koje smo dosad pronašli pripada eneolitiku (dio kamene sjekire) koji je pronađen na brdu Panos. Najviše smo zabilježili kamenih grobnih humaka (ukupno 125) iz brončanog i željeznog doba i to na poluotoku Prutna. Evidentirali smo, kao što smo rekli, veliki broj gomila, ali za dio bit ćemo sigurni, da li su to zaista grobne gomile, kada se provedu neophodna istraživanja. Evo zabilježenih prapovijesnih nalazišta: Gusti lazi, položaj zapadno od brežuljka Hermen, Selina, Mali Vraninac, Veliki Vraninac, Rajkovac, Škrlina, Panos, Dola, Bočina i Babe. Od rimskih nalazišta, prvo smo obišli već poznati položaj Obatinice, koji već godinama uništavaju morski valovi i znatiželjni turisti. Radi se zasigurno o rimskom gospodarskom sklopu, od kojeg je jedan dio na kopnu, a drugi dio pod morem. Postojeće stanje smo dokumentirali, pohranili nekoliko zanimljivih ulomaka posuda, a pronašli smo i jedan rimski novac. Nedaleko do trafostanice u Selini (Prutna), tik uz more (pa i u moru) nalazi se dosta ostataka iz rimskog doba (zidovi, ulomci tegula, amfora i drugog posuđa). Isto tako i na Dobroj Punti (položaj Kućerina), je pronađeno dosta ulomaka rimske keramike. Rimski ostaci su još pronađeni u Staroj Povljani (plaža). Kraljevoj ogradi i Basu (Segal). Dužnu pozornost posvetili smo nalazištima hrvatskoga srednjovjekovlja, bilo onima iz ranog ili kasnog srednjeg vijeka. Prvo smo obišli, već, naprijed navedena nalazišta, te dokumentirali zatečeno stanje, dopunjujući ih novim saznanjima U Staroj Povljani na položaju Mirina i Ogradina nalaze se ostaci naselja (zidovi, mnogo ulomaka srednjovjekovne keramike, odnosno od srednjeg vijeka do napuštanja naselja u 17. st.) U studenom i prosincu 2007. proveli smo sondažna istraživanja uz kasnosrednjovjekovnu crkvu Sv. Martina (14. st.) u Staroj Povljani. Istraženo je nekoliko grobova iz ranog novog vijeka. Na položaju Ljubljine, ispod Glavice i u Selini (Selinama) nalaze se ostaci suhozidnih kuća. Ulomaka zemljanih posuda s caklinom (glazurom) i bez nje našlo se na položajima Hermen i Miškov stan. U Gustim lazima (ograda pok. Petra Rumore) uočeni su zidovi kojima je kamenje vezano žbukom. Prema tehnici zidanja mogli bi pripadati srednjem vijeku. U plitkoj uvali u Selinama, koja se pruža jugoistok-sjeverozapad, u dužini od 300 m i širini od 80 m, vide se ostaci srednjovjekovnih solana. Našim pregledom arheološki zemljovid Općine Povljana bitno je bogatiji, nego što je to bilo donedavno. Ovom prigodom evidentirali smo tridesetak nalazišta, od čega je više od polovice prapovijesnih , a preostali dio pripada rimskom dobu i srednjem vijeku. Evidencija arheoloških nalazišta se uskoro nastavlja. Usporedo će teći (već su i počela) i pokusna istraživanja na dijelu navedenih nalazišta, i sustavna istraživanja na najznačajnijim nalazištima. Sve će to imati velikog značenja u čuvanju u poznavanju hrvatske kulturne baštine na ovom užem prostoru, a posebice u kulturnom turizmu.

Literatura:

Batović 1992 Š. Batović, Rekognosciranje otoka Paga u 1990. i 1991. godini, Obavijesti Hrvatskoga arheološkoga društva, 1, Zagreb 1991.
Bianchi 1879 C. F. Bainachi, Zara cristiana, Zadar 1879.
Belošević 1970 J. Belošević, Starohrvatska nekropola kod Povljane na otoku Pagu, Diadora, 5, Zadar 1970.
Belošević 1980 J. Belošević, Materijalna kultura Hrvata, Zagreb 1980.
Hilje 1999 E. Hilje, Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Zadar 1999.
Domijan-Petricioli-Vežić 1990 M. Domijan-I. Petricioli-P. Vežić, Sjaj zadarskih riznica (katalog izložbe), Zagreb 1990.
Farlati 1775 D. Farlati, Illyricum sacrum, V, Venecija 1775.
Jurić 1992 R. Jurić, Archaelogical Excavation of the Church of St. Nicholas in Povljana on the Island of Pag, Diadora, 14, Zadar 1992.
Jurić 1996 R. Jurić, Istraživanja u crkvi Sv. Nikole na otoku Pagu, Rađanje prvog hrvatskog pejzaža, Zbornik radova Znanstvenog skupa održanog 6.-8. listopada 1992, Zagreb 1996.
Jurišić 1989 M. Jurišić, Arheološki nalazi u podmorju Krka, Raba, Paga i Hrvatskog primorja, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva, sv. 13, Zagreb 1989.
Marasović 1978 T. Marasović, Prilog morfološkoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture, Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978.
Petricioli 1963 I. Petricioli, Crkva Sv. Nikole kraj Povljane na otoku Pagu, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 8-9, Zagreb 1963.
Petricioli 1990 I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split 1990.
Petricioli 1996 I. Petricioli, Srednjovjekovnim graditeljima u spomen, Split 1996.
Runje 2005 P. Runje, Glagoljica u zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku, Zadar 2005.
Sabljar 1852 M. Sabljar, Bag/Pag, Putna bilježnica br. 5 1852, Arhiv Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Ministarstvo kulture RH u Zagrebu
Šimunović 1989 P. Šimunović, Toponimijska svjedočanstva o ranoj hrvatskoj prisutnosti na Krku, Rabu i Pagu, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva, sv. 13, Zagreb 1989.
Škunca 1989 A. Škunca, Pregled antike otoka Paga, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva, sv. 13, Zagreb 1989.
Uglešić 2002 A. Uglešić, Ranokršćanska arhitektura na području današnje Zadarske nadbiskupije, Zadar 2002.
Vežić 2005 P. Vežić, Zadar na pragu kršćanstva, Zadar 2005.

Gastronomija

Gastronomska ponuda našeg područja sadrži u sebi najbolje odlike dalmatinske kuhinje, zdrave i jednostavne. Temelj naše kuhinje su jela od riba, školjaka i mekušaca koji se svakodnevno svježi mogu potražiti kod domaćih ribara na lokalnoj tržnici. Riblja jela pripremaju se na tradicionalni način na gradele, lešo, na brudit, na buzaru ili pod pekom. Pravo gurmansko iskustvo doživjet ćete uz našu nadaleko poznatu pašku janjetinu, najčešće pripremanu na ražnju, lešo i pod pekom.

 Janjetina svoju kvalitetu duguje specifičnom prirodnom uzgoju . Tu moramo izdvojiti i tradicionalnu pripremu palente na ovčetini. Tradicionalni začini koji se koriste u našoj ishrani su ružmarin, lovor, bosiljak, koromač, kadulja, peršin i domaći mali crveni češnjak. Kao prilog najčešće se koristi kuhano povrće na ”lešo”. Povrće ćete svakodnevno pronaći na tržnici kod domaćih žena koje su ih same uzgojile na našoj zemlji. 

Domaći je to pamidor i paprika, blitva, krumpir i ostalo raznovrsno povrće koje svojim mirisom svjedoči o ljubavi pri uzgoju te iste gospođe koja vam ih nudi. Od voća najviše će vas razveseliti domaće grožđe i smokve. Pronaći ćete tu i domaće maslinovo ulje koje one ponosno nude. Maslinarstvo na našem području nije stara djelatnost,a u novije vrijeme ušlo je na velika vrata i domaći maslinari budno prate struku i tržište, pa se tu formiraju pravi mali maslinici. 

Na našoj tržnici pronaći ćete i bogatu ponudu domaće rakije lozovače i travarice obogaćenu travama: vrisak, koromač, majčina dušica. Rakija se svake godine peče na tradicionalan način u kotlovima. Nadalje u ponudi ćete pronaći i domaće bijelo vino autohtone sorte gegić i crno sorte plavina i domaći prošek. Nanese li vas put u našu Povljanu na proljeće kada uz kultivirane izdanke počnu nicati i oni divlji, 

a jestivi i vrlo cjenjeni kao što su koromač, žutenica koja svog lagano gorkog okusa začinjena u salati pruža jedinstven okus. Naravno, tu su i nadaleko poznate šparoge koje samoniklo rastu našim područjem i darivaju nas bogastvom okusa. Tako ćete, krenete li u šetnju opuštajućom prirodom, vrlo vjerojatno, doći kući s večerom. Mi domaći, ponosni smo na našu ”škrtu” otočku zemlju, koja nas obilno dariva u sva četiri godišnja doba. 

Na kraju smo došli do krune naše gastronomske ponude, a to je domaći paški sir. Većina našeg stanovništva bavi se stočarstvom i tradicionalnom proizvodnjom sira. Njegov čudesan okus leži u specifičnoj ispaši. Učestale bure na otoku koje podižu morsku sol i raspršuju je i u najmanje pore kamena, trave….samoniklo aromatično bilje;vrisak, smilj, slavulja, uzrok su njegove širom poznate kakvoće.

Kampovi

Kamp Mali Dubrovnik

Kategorija: *
Kapacitet: 30 osoba
Udaljenost od centra: 1000m
Udaljenost od mora: 10m
Adresa: Kralja Petra Svačića b.b., 23249 Povljana

Kamp Porat

Kategorija: ***
Kapacitet: 1600m2
Udaljenost od centra: 200m
Udaljenost od mora: 10m
Adresa: Stjepana Radića, 23249 Povljana