U kristalno bistrom moru gdje se Dalmacija spaja sa kvarnerskim otocima, na jugu otoka Paga u prekrasnoj prirodnoj uvali smjestila se Povljana. Okrenuta zapadu zaštitila se od jakih vjetrova bure i juga. Zaštitu i utočište pruža i putniku s mora i onom na kopnu, zaljubljeniku u otočki krš i bilje okupano suncem i začinjeno solju. Smještena je na uzvisini, na dodiru vapnenačkog kamenjara i plodnog povljanskog polja. Izdašna vrela vode omogućuju intenzivno bavljenje poljodjelstvom ( povrće i vinogradarstvo). Veliko područje plodnog polja prekriveno je vinogradima. Tradicionalno, Povljana je bila poljoprivredno područje koje je stoljećima
prehranjivalo veći dio otoka. Uz poljoprivredu, stanovništvo Povljane bavi se ribarstvom i stočarstvom. Do velikih promjena dolazi sredinom 20-og st. kada se u Povljani počinje razvijati turizam. Prvi zapis o dolasku većeg broja turista datira iz 1954 god. U Povljani se kao u prvom mjestu na otoku razvio lovački turizam. Danas tome svjedoče ostaci kuće na području Velikog blata koja je pripadala obitelji Košćina, a u koju su na poziv paških plemića dolazili lovci iz cijele Europe. Od nekadašnjeg ruralnog područja Povljana je postala razvijeni općinski centar čiji današnji izgled svjedoči svekolikom ulaganju i brizi stanovništva u daljnjoj afirmaciji Povljane kao prepoznatljivog turističkog odredišta.
O autoru