Arheologija

Lokalitet: Povljana s više nalazišta (otok Pag) Naselje: Povljana Grad/Općina: Povljana Projekt: Arheološki zemljovid Općine Povljana (zajednički projekt Arheološkoga muzeja u Zadru,Općine Povljana i Turističke zajednice u Povljani) Od konca travnja do početka lipnja i tijekom prosinca 2006, te kroz studeni i prosinac 2007. trajala su intenzivna rekognosciranja na većem dijelu Općine Povljana kao i sondažna istraživanja kod crkve Sv. Martina i na položajima Gomilica i Obatnice. Ovim prvim radovima učinjen je samo tek jedan korak, korak koji je dao veoma dobre rezultate. Prije naših radova na cijelom otoku Pagu Š. Batović je zabilježio petnaestak prapovijesnih gradinskih naselja od Luna do Dinjiške i mnogo više grobnih humaka. Zanimljivo je da je od svih zadarskih otoka najviše takvih humaka ima na otoku Pagu. To se potvrdilo i našim rekognosciranjima. Na području Općine Povljana dosad su bila evidentirana samo 2 nalazišta iz rimskog doba (Obatnice na rubu Povljanskoga polja i jedan položaj u moru na Prutni), a iz srednjeg vijeka 6 nalazišta (Stara Povljana, naselje i groblje, crkva Sv. Nikole i Sv. Martina, te još grobovi na položajima Belotine ograde, Gomilica i Grušna). Međutim našim pregledom otkriven je i zabilježen veći broj arheoloških nalazišta od kojih veći dio pripada prapovijesti. Ima pretpostavki za postojanje nekoliko gradinskih naselja, ali bez iskopavanja to se sa sigurnošću ne može utvrditi. Najstariji predmet koje smo dosad pronašli pripada eneolitiku (dio kamene sjekire) koji je pronađen na brdu Panos. Najviše smo zabilježili kamenih grobnih humaka (ukupno 125) iz brončanog i željeznog doba i to na poluotoku Prutna. Evidentirali smo, kao što smo rekli, veliki broj gomila, ali za dio bit ćemo sigurni, da li su to zaista grobne gomile, kada se provedu neophodna istraživanja. Evo zabilježenih prapovijesnih nalazišta: Gusti lazi, položaj zapadno od brežuljka Hermen, Selina, Mali Vraninac, Veliki Vraninac, Rajkovac, Škrlina, Panos, Dola, Bočina i Babe. Od rimskih nalazišta, prvo smo obišli već poznati položaj Obatinice, koji već godinama uništavaju morski valovi i znatiželjni turisti. Radi se zasigurno o rimskom gospodarskom sklopu, od kojeg je jedan dio na kopnu, a drugi dio pod morem. Postojeće stanje smo dokumentirali, pohranili nekoliko zanimljivih ulomaka posuda, a pronašli smo i jedan rimski novac. Nedaleko do trafostanice u Selini (Prutna), tik uz more (pa i u moru) nalazi se dosta ostataka iz rimskog doba (zidovi, ulomci tegula, amfora i drugog posuđa). Isto tako i na Dobroj Punti (položaj Kućerina), je pronađeno dosta ulomaka rimske keramike. Rimski ostaci su još pronađeni u Staroj Povljani (plaža). Kraljevoj ogradi i Basu (Segal). Dužnu pozornost posvetili smo nalazištima hrvatskoga srednjovjekovlja, bilo onima iz ranog ili kasnog srednjeg vijeka. Prvo smo obišli, već, naprijed navedena nalazišta, te dokumentirali zatečeno stanje, dopunjujući ih novim saznanjima U Staroj Povljani na položaju Mirina i Ogradina nalaze se ostaci naselja (zidovi, mnogo ulomaka srednjovjekovne keramike, odnosno od srednjeg vijeka do napuštanja naselja u 17. st.) U studenom i prosincu 2007. proveli smo sondažna istraživanja uz kasnosrednjovjekovnu crkvu Sv. Martina (14. st.) u Staroj Povljani. Istraženo je nekoliko grobova iz ranog novog vijeka. Na položaju Ljubljine, ispod Glavice i u Selini (Selinama) nalaze se ostaci suhozidnih kuća. Ulomaka zemljanih posuda s caklinom (glazurom) i bez nje našlo se na položajima Hermen i Miškov stan. U Gustim lazima (ograda pok. Petra Rumore) uočeni su zidovi kojima je kamenje vezano žbukom. Prema tehnici zidanja mogli bi pripadati srednjem vijeku. U plitkoj uvali u Selinama, koja se pruža jugoistok-sjeverozapad, u dužini od 300 m i širini od 80 m, vide se ostaci srednjovjekovnih solana. Našim pregledom arheološki zemljovid Općine Povljana bitno je bogatiji, nego što je to bilo donedavno. Ovom prigodom evidentirali smo tridesetak nalazišta, od čega je više od polovice prapovijesnih , a preostali dio pripada rimskom dobu i srednjem vijeku. Evidencija arheoloških nalazišta se uskoro nastavlja. Usporedo će teći (već su i počela) i pokusna istraživanja na dijelu navedenih nalazišta, i sustavna istraživanja na najznačajnijim nalazištima. Sve će to imati velikog značenja u čuvanju u poznavanju hrvatske kulturne baštine na ovom užem prostoru, a posebice u kulturnom turizmu.

Literatura:

Batović 1992 Š. Batović, Rekognosciranje otoka Paga u 1990. i 1991. godini, Obavijesti Hrvatskoga arheološkoga društva, 1, Zagreb 1991.
Bianchi 1879 C. F. Bainachi, Zara cristiana, Zadar 1879.
Belošević 1970 J. Belošević, Starohrvatska nekropola kod Povljane na otoku Pagu, Diadora, 5, Zadar 1970.
Belošević 1980 J. Belošević, Materijalna kultura Hrvata, Zagreb 1980.
Hilje 1999 E. Hilje, Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Zadar 1999.
Domijan-Petricioli-Vežić 1990 M. Domijan-I. Petricioli-P. Vežić, Sjaj zadarskih riznica (katalog izložbe), Zagreb 1990.
Farlati 1775 D. Farlati, Illyricum sacrum, V, Venecija 1775.
Jurić 1992 R. Jurić, Archaelogical Excavation of the Church of St. Nicholas in Povljana on the Island of Pag, Diadora, 14, Zadar 1992.
Jurić 1996 R. Jurić, Istraživanja u crkvi Sv. Nikole na otoku Pagu, Rađanje prvog hrvatskog pejzaža, Zbornik radova Znanstvenog skupa održanog 6.-8. listopada 1992, Zagreb 1996.
Jurišić 1989 M. Jurišić, Arheološki nalazi u podmorju Krka, Raba, Paga i Hrvatskog primorja, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva, sv. 13, Zagreb 1989.
Marasović 1978 T. Marasović, Prilog morfološkoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture, Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978.
Petricioli 1963 I. Petricioli, Crkva Sv. Nikole kraj Povljane na otoku Pagu, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 8-9, Zagreb 1963.
Petricioli 1990 I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split 1990.
Petricioli 1996 I. Petricioli, Srednjovjekovnim graditeljima u spomen, Split 1996.
Runje 2005 P. Runje, Glagoljica u zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku, Zadar 2005.
Sabljar 1852 M. Sabljar, Bag/Pag, Putna bilježnica br. 5 1852, Arhiv Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Ministarstvo kulture RH u Zagrebu
Šimunović 1989 P. Šimunović, Toponimijska svjedočanstva o ranoj hrvatskoj prisutnosti na Krku, Rabu i Pagu, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva, sv. 13, Zagreb 1989.
Škunca 1989 A. Škunca, Pregled antike otoka Paga, Izdanja Hrvatskoga arheološkog društva, sv. 13, Zagreb 1989.
Uglešić 2002 A. Uglešić, Ranokršćanska arhitektura na području današnje Zadarske nadbiskupije, Zadar 2002.
Vežić 2005 P. Vežić, Zadar na pragu kršćanstva, Zadar 2005.